Preskoči na glavni sadržaj

Zar je kvaliteta zraka s Karepovca doista zadovoljavajuća ili možda ipak nije sve tako sjajno?!




Ovih dana smo svjedočili velikim požarima u Dalmaciji. Ugrožen je bio i sam Split. Vatrena stihija se se približila i odlagalištu otpada Karepovac te je očito došlo do zapaljenja unutar tijela odlagališta. To su mogli osjetiti mnogi Splićani jer se gradom proširio težak miris (smrad) zapaljenog otpada, i sva je sreća da situacija nije dulje potrajala. 

Veliki interes javnosti u pogledu mogućeg štetnog utjecaja odmah je opovrgnula ravnateljica županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u srijedu kako su koncentracije plinova na odlagalištu i oko njega unutar dopuštenih vrijednosti te da nema opasnosti za zdravlje stanovništva1

Slično je ponovio i ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić na ovotjednoj sjednici Vlade kada je poručio kako su se u Splitu provela mjerenja kvalitete zraka te da su sva pokazala da je kvaliteta zraka dobra i da nema opasnosti po građane2.

Međutim, o kakvim mjerenjima se uopće radi? Jesu li uključeni svi relevantni parametri kvalitete zraka?

Na žalost, odgovori nisu sjajni, mjerenja se odnose na prilično banalne spojeve SO2, NO2 i H2S, dok se uopće ne spominju spojevi i zagađivala daleko veće toksičnosti, a koji jesu itekako karakteristični za požare, pogotovo kada je riječ o odlagalištima.

Drugim riječima, prihvatljive koncentracije ovih spojeva ni po čemu ne garantiraju da u zraku nema benzopirena ili drugih predstavnika policikličkih aromatskih spojeva, ili dioksina i furana, drugih hlapivih organskih spojeva, te na koncu i teških metala, koji svi mogu biti očekivano prisutni u dimu koji se širi iz zapaljenog odlagališta. 

Ovi spojevi iznimno su toksični i njihova eventualna prisutnost i pri niskim koncentracijama izbila bi i najmanji temelj za tvrdnje kako opasnosti za zdravlje nema.
U redu, Nastavni zavod nije usvojio analitičke metode i nije se akreditirao za njihovo mjerenje. Međutim, stručnjaci koji tamo rade, ako  savjesno rade svoj posao, ne bi smjeli olako donositi zaključke kako opasnosti za zdravlje nema, a uvid u kvalitetu zraka im se svodi na nekoliko jednostavnih zagađivala. 

To ipak držim neodgovornim. Tada ne bi ni ministar na sjednici Vlade ponavljao istu tvrdnju.
S tim u vezi, ministar zaštite okoliša je primio delegaciju iz Splita te su razmatrali sanaciju Karepovca3. Sad se, u prilici HDZ-vog ministra daleko mirnije poruke šalju, sanacija ide, ide i Lećevica, prava harmonija između grada i države. 

No situacija je u stvari još gora, vremena je još manje pa bi rekacija i grada i dražave morala biti hitna kao da se radi o požaru. Split je izrazio želju da što manje participira u troškovima, a uopće se ne spominju uvjeti koje treba ispuniti da bi se sanacija financirala EU novcem. Ne spominje se ni to da će za nekoliko mjeseci biti zabranjeno odlaganje na svakom neusklađenom odlagalištu pa tako i na Karepovcu. Zar doista misle sagraditi Centar u Lečevici do tada?

Hitna uspostava odvojenog prikupljanja otpada, u što je uključen i biootpad te hitna uspostava reciklažnih dvorišta za opasni kućni otpad je nešto što grad mora napraviti ODMAH. To ujedno omogućuje postizanje zacrtanih ciljeva recikliranja i u bitnome pomaže ispunjenju uvjeta usklađenog odlaganja, na Karepovcu, do otvaranja Centra u Lečevici. 

Bitno manje biootpada i opasnih tvari omogućuje da se obrada prije odlaganja na usklađenom odlagalištu može značajno pojednostaviti i svesti na svojevrsnu inspekciju i odvajanje eventualno zaostalih nedozvoljenih tvari. Jedino tako možemo financirati sanaciju Karepovca putem EU fondova. 

Drugačiji put znači trošiti gradske i nacionalne novce (bez učešća EU) i približiti se plaćanju penala zbog kršenja više obveza iz segmenta gospodarenja otpadom. Dakle, i problem i rješenja su jednaki, samo je vremena još manje.

Ne treba niti govoriti da se uspostava sustava odvojenog prikupljanja mogla načiniti davno prije, u tom slučaju bi i problem Karepovca bio daleko manji, što se posebno odnosi na uvjete požara.


P.S.: Želim ovim putem kao saborski zastupnik i kao član HGSS-a, koji donekle razumije narav posla vatrogasaca u spašavanju bližnjih, od srca zahvaliti svim vatrogascima, kako  profesionalcima tako i onima koji su uključeni u dobrovoljna vatrogasna društva na njihovoj nesebičnoj žrtvi i ljubavi prema bližnjima i svojoj Domovini. 
HVALA! Obećajem da ću se kao saborski zastupnik zalagati za to da državne institucije više sredstava odvoje za vas, vaše stručno i tehničko usavršavanje. To je najmanje što mogu učiniti uz iskrenu ljudsku zahvalnost.   
















Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Kompostiranje – rješenje ili opasnost?

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biorazgradivih organskih tvari pri kojem se odvija kontrolirana biološka dekompozicija, pretvorba i preoblikovanje organske mase u razmjerno stabilnu organsku tvar i humus.  Kada se proces kompostiranja vodi ispravno, izbjegavaju se neugodni mirisi. To se postiže brigom o omjeru ugljika i dušika kompostne mase (omjer drvenastog ili vlaknastog u odnosu na proteinsku masu), zatim o sadržaju vlage i konačno o prozračenosti kompostne hrpe.  Naravno, proces kompostiranja se može voditi neuredno i nesavjesno. Tada se pojavljuju neugodni mirisi, emisije u okoliš, moguće pojave glodavaca, i drugi problemi. Zato treba inzistirati na urednom procesu koji započinje jasnom bilancom mase i vrste biorazgradivog materijala. Nužna je redovita inspekcija svakog dovezenog biorazgradiovog tereta. Opasne tvari, elektronika, i sve druge strane tvari nisu dozvoljene jer mogu zagaditi kompostnu masu i onemogućiti bezopasnu primjenu u poljoprivredi

Američka ulaganja su dobrodošla, ali ne pod svaku cijenu!

Fotto: print screen (www.evarazdin.hr) Ovih dana smo mogli čitati o namjeri bivšeg američkog senatora i predsjedničkog kandidata Ricka Santoruma da krene u ozbiljan biznis s otpadom u Hrvatskoj (https://novac.jutarnji.hr/aktualno/u-varazdinu-pokrecemo-preradu-otpada-u-gorivo-za-proizvodnju-energije/7936786/). Lijepo da bivši senator želi zaraditi u Hrvatskoj nečim „dobrim za svijet i nečim što će donijeti promjenu“. Kako kaže - što su zemlje siromašnije, to više problema imaju s otpadom. Stoga je zadovoljan prilikom da osim što će zaraditi može ujedno riješiti sve probleme s otpadom u Hrvatskoj na način da ga pretvori u gorivo za proizvodnju energije. Čak i naziv tvrtke koja nosi tehnološka prava za regiju nosi naziv koji obećava – Zero Global Waste te neodoljivo podsjeća na Zero Waste, što je poznati naziv sasvim drugog koncepta. Taj drugi koncept ide za vraćanjem otpadnih tvari u gospodarstvo što jedino iskorištava ogromni potencijal otpada u podizanju stupnja i ekološke i

Zašto sam napustio Most?

Danas sam podnio ostavku na članstvo u Mostu i mjestu povjerenika za grad Zagreb. Nije to bila laka i brza odluka, nego dapače jedna od onih u životu koje traže duboko promišljanje i hladnu glavu. Međutim, unutarnji osjećaj o ispravnosti odluke istovjetan je onom kad sam potpisao za dragovoljce Planinske satnije Velebit 1991. ili kad sam se ženio 1993., a na kraju i kad sam pristao priključiti se politici i izborima u jesen 2015. Nikada nisam zažalio zbog te odluke, niti sam od njih odustajao. Most je bio sjajna prilika za mijenjati Hrvatsku nabolje, međutim ujedno i veliki izazov za brzo učenje, pravilno biranje prioriteta i suradnika, a naročito za ustrajnost u tome da nas klijentelističke mreže ne zahvate i uvuku u svoj svijet. Svijet nebrige za javno i lagode za vlastito, toliko zastupljen u hrvatskoj politici. Tijekom sudjelovanja u dvije vlade u manje od godinu dana ukupnog netehničkog mandata napravili smo dosta toga dobroga pa s ponosom i zahvalom gledam na Mo