Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Reciklažni centar ili centar za gospodarenje otpadom?

Nedavni postovi

Dalekosežno zagađenje - treba stvari nazvati pravim imenom!

Prije nekoliko dana u Saboru se raspravljalo o dva protokola Konvencije o dalekosežnom prekograničnom zagađenju zraka(engl. Convention on Long-Range Transboundary Air Pollution) koja u novom, nadopunjenom obliku Hrvatska putem zakona namjerava prihvatiti.
Prvi o kojem se raspravljalo je Protokol o teškim metalima kojem je cilj smanjenje i nadzor emisija olova (Pb), kadmija (Cd) i žive (Hg) a drugi Protokol o postojanim organskim zagađivalima (engl. Persistant organic pollutants) čije emisije se također nastoje smanjiti odnosno ukloniti.
Namjerno sam u gornjem tekstu koristio ispravne izraze zagađenje i zagađivala, umjesto izraza onečišćenje i onečišćujuće tvari kako ih koristi predlagatelj. Makar sam u saborskoj raspravi ukazao na problem nedosljednosti upotrebe jezika, ne bih sada dalje o tome, uostalom više nego dovoljno piše u osvrtu uvažene profesorice emeritus Marije Kaštelan-Macan objavljenom u časopisu Kemija u industriji (vidi: http://silverstripe.fkit.hr/kui/assets/Uploads/…

Solarima do održive budućnosti Hrvatske

U subotu, 16. prosinca  Most je predstavio prijedlog zakona o mikrosolarima koji bi mogao pomaknuti Hrvatsku sa sramotno lošeg mjesta u EU po pitanju primjene solarne energije. Naime, Hrvatska je krajem 2016. imala instalirano tek 50,3 MW solarnih fotonaponskih elektrana. Naši sjeverni susjedi su višestruko bolji, Slovenija sa 259,1 MW i Mađarska sa 288 MW instalirane snage. Brojke su još gore kad se instalirana snaga svede na broj stanovnika ili kad se u obzir uzme veći solarni potencijal koji mi kao južni susjedi imamo.

Da se po ovom pitanju mora nešto hitno napraviti vidi se iz iznimno velikog porasta broja fotonaponskih instalacija, posebno u Njemačkoj, koja je 2016. završila s ukupno 41.340 MW instalirane snage, što je čak 820 puta više nego u Hrvatskoj. 2016. je u Hrvatskoj iz solarnih izvora proizvedeno svega 61 GWh  električne energije, što je vrlo niskih 0,3% od ukupnog godišnjeg iznosa utrošene el. energije. Brojke pokazuju kako se ovaj segment razvoja godinama zanemarivao, …

Gospodarenje otpadom - od smetlišta do recikliranja

Još prije dvadeset godina gospodarenje otpadom se uglavnom svodilo na prikupljanje, odvoz i gomilanje smeća. Posljedice smo tek počeli plaćati kroz brojne sanacije koje puno koštaju, ali u stvari tek prividno uklanjaju štetu načinjenu okolišu.
Pet do deset godina kasnije, gospodarenje otpadom u pojmovnom smislu u glavama političara i samozvanih stručnjaka dominantno prelazi na mehaničku-biološku obradu te se shodno tome planiraju brojni centri, tako zvani CGO-i (centri za gospodarenje otpadom). Predmet pažnje ili obrade je opet smeće ili pomiješani ostaci tvari, a pojavljuje se proizvod - gorivo iz otpada (RDF ili SRF i druge inačice) za kojeg se smatralo da bi mogao donositi prihode centrima. Prvi takav centar – Marišćina izgrađen je pored Rijeke i njegovo puštanje u pogon već je prouzročilo poskupljenje od 108%, a ujedno udaljilo cijeli pripadni komunalni sustav od postizanja minimalnih stopa recikliranja. Jer, u centru je recikliranje strani pojam, a za tzv. glavni proizvod pogon…

Milijunski bonus za smeće

Mnogi mediji su prenijeli vijest da je direktor tvrtke Piškornica d.o.o. sam sebi isplatio milijun kuna bonusa zbog uspješnih rezultata. Ne bih ovdje o apsurdu da direktor javnog poduzeća u vlasništvu četiri županije i jedne općine ujedno vodi i tvrtku kćer te da sam sebi potpisuje odluku o isplati nagradnog bonusa za uspješno poslovanje.
Radije bih ukazao na jedan drugi apsurd – poslovni uspjeh zvan prihvat i deponiranje smeća koje očito vrlo rado dovozi iz cijele Hrvatske i pri tome ostvaruje veliki prihod. Ovaj prihod naravno generira značajnu dobit, jer je gospodin imao poslovne umješnosti definirati „dobru“ cijenu usluge koju troškovi poslovanja bitno ne ugrožavaju pa ostaje dosta slobodnog novca na računu osnovane tvrtke kćeri, koja više nije obvezna kao matična tvrtka javno iznositi detalje poslovanja.
A koji su to troškovi poslovanja i što oni u stvari uključuju?  Uključeno je sve što je za operativni rad odlagališta u danim uvjetima potrebno – troškovi osoblja, energenti, a…

Odvoz otpada poskupio 108%

Građani Rijeke suočili su se s neugodnim iznenađenjem – usluga odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada poskupjela je za 108%!!
Razlozi, novi način gospodarenja otpadom kažu – treba pokriti troškove rada centra za gospodarenje otpadom Marišćina, rekoše čelnici grada.
No, što nisu rekli ti isti čelnici?
Prvo, to nije konačno poskuljenje, jer Marišćina neće moći dugo s navedenih 470 kn/t ulazne naknade za obradu. Drugo, taj skupo plaćeni CGO uopće ne omogućuje postizanje EU ciljeva koje je RH bila obvezna navesti i u svom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom a to je minimalnih 50% recikliranja do 2020. 
Osim što je ovaj cilj obavezan i što njegovo ignoriranje može za koju godinu podosta koštati, dostizanje ovog cilja je poželjno i s ekonomskog stajališta – u materijalu kojeg se odvozi na Marišćinu najmanje je 50% plastike, papira i kartona, za kojeg se uz prethodno sortiranje i prešanje na tržištu može dobiti barem 10 milijuna kuna godišnje. 
Taj isti materijal, pomiješan u smeću i odvezen n…

Spalionica otpada ili energana na otpad?

Gradi li Piškornica spalionicu otpada? Evo što o gorućoj temi kažu iz Piškornice, grada i županije te vrha Podravke U medijima se moglo čitati kako postoje planovi da se uz budući megalomanski Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Piškornica planira sagraditi i energanu na gorivo iz otpada, odnosno na proizvod tog centra. Dakle, ne radi se o spalionici mješanog komunalnog otpada ili smeća nego o energani na gorivo iz otpada proizvedenog u centru.

Ima li razlike između ta dva pojma?

Ima, ali ne dovoljno da bi ovo drugo rješenje bilo prihvatljivo.

U spalionici otpada se spaljuje, odnosno prži mješani komunalni otpad ili smeće. Puno je tu problema – uništava se materija (propušta se recikliranjem vratiti je u ponovnu upotrebu), stvaraju se brojna zagađivala koja se tek dijelom zadržavaju složenim i skupim sustavima obrade dimnih plinova, generira se i do 40% pepela i šljake koju treba odlagati itd. Usto, radi se o vrlo skupim i nefleksibilnim postrojenjima u kojima se zapošljava vrlo malo…