Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Gospodarenje otpadom - od smetlišta do recikliranja

Nedavni postovi

Milijunski bonus za smeće

Mnogi mediji su prenijeli vijest da je direktor tvrtke Piškornica d.o.o. sam sebi isplatio milijun kuna bonusa zbog uspješnih rezultata. Ne bih ovdje o apsurdu da direktor javnog poduzeća u vlasništvu četiri županije i jedne općine ujedno vodi i tvrtku kćer te da sam sebi potpisuje odluku o isplati nagradnog bonusa za uspješno poslovanje.
Radije bih ukazao na jedan drugi apsurd – poslovni uspjeh zvan prihvat i deponiranje smeća koje očito vrlo rado dovozi iz cijele Hrvatske i pri tome ostvaruje veliki prihod. Ovaj prihod naravno generira značajnu dobit, jer je gospodin imao poslovne umješnosti definirati „dobru“ cijenu usluge koju troškovi poslovanja bitno ne ugrožavaju pa ostaje dosta slobodnog novca na računu osnovane tvrtke kćeri, koja više nije obvezna kao matična tvrtka javno iznositi detalje poslovanja.
A koji su to troškovi poslovanja i što oni u stvari uključuju?  Uključeno je sve što je za operativni rad odlagališta u danim uvjetima potrebno – troškovi osoblja, energenti, a…

Odvoz otpada poskupio 108%

Građani Rijeke suočili su se s neugodnim iznenađenjem – usluga odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada poskupjela je za 108%!!
Razlozi, novi način gospodarenja otpadom kažu – treba pokriti troškove rada centra za gospodarenje otpadom Marišćina, rekoše čelnici grada.
No, što nisu rekli ti isti čelnici?
Prvo, to nije konačno poskuljenje, jer Marišćina neće moći dugo s navedenih 470 kn/t ulazne naknade za obradu. Drugo, taj skupo plaćeni CGO uopće ne omogućuje postizanje EU ciljeva koje je RH bila obvezna navesti i u svom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom a to je minimalnih 50% recikliranja do 2020. 
Osim što je ovaj cilj obavezan i što njegovo ignoriranje može za koju godinu podosta koštati, dostizanje ovog cilja je poželjno i s ekonomskog stajališta – u materijalu kojeg se odvozi na Marišćinu najmanje je 50% plastike, papira i kartona, za kojeg se uz prethodno sortiranje i prešanje na tržištu može dobiti barem 10 milijuna kuna godišnje. 
Taj isti materijal, pomiješan u smeću i odvezen n…

Spalionica otpada ili energana na otpad?

Gradi li Piškornica spalionicu otpada? Evo što o gorućoj temi kažu iz Piškornice, grada i županije te vrha Podravke U medijima se moglo čitati kako postoje planovi da se uz budući megalomanski Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Piškornica planira sagraditi i energanu na gorivo iz otpada, odnosno na proizvod tog centra. Dakle, ne radi se o spalionici mješanog komunalnog otpada ili smeća nego o energani na gorivo iz otpada proizvedenog u centru.

Ima li razlike između ta dva pojma?

Ima, ali ne dovoljno da bi ovo drugo rješenje bilo prihvatljivo.

U spalionici otpada se spaljuje, odnosno prži mješani komunalni otpad ili smeće. Puno je tu problema – uništava se materija (propušta se recikliranjem vratiti je u ponovnu upotrebu), stvaraju se brojna zagađivala koja se tek dijelom zadržavaju složenim i skupim sustavima obrade dimnih plinova, generira se i do 40% pepela i šljake koju treba odlagati itd. Usto, radi se o vrlo skupim i nefleksibilnim postrojenjima u kojima se zapošljava vrlo malo…

"Rudarska mafija" ili tipični nemar "nadležnih institucija"? U Hrvatskoj godišnje nastaje 2 milijuna tona građevinskog otpada.

Ovaj tjedan u Saboru je raspravljano i usvojeno Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja mineralnim sirovinama, podnositelja Državnog ureda za reviziju. Ukupna je ocjena djelomično učinkovito, što je druga najlošija ocjena prema priloženim kriterijima, no kad se nalaz pažljivo pročita, opći dojam je još gori.  U stvari, izvješće otkriva porazno stanje gospodarenja mineralnim sirovinama u RH.  Puno toga u Izvješću piše i puno pitanja se nameće samo od sebe: 1.Koji razlozi mogu postojati da se ne ustrojava informacijski sustav? 2. Zašto nema jasne i dobro definirane procedure za natječaje za dodjelu koncesija? 3. Zašto se donose odluke o odabiru iako nisu zadovoljeni uvjeti? 4. Zašto pojedine naknade nisu niti obračunate, a kamoli naplaćene? 5. Zašto se ne vodi briga o valjanosti jamstava? 6. Zašto nema dovoljan broj rudarskih inspektora, a i ti postojećei ne vode očevidnik na propisani način?  7. Zašto se ne obavljaju sanacije? 8. Zašto inspekcije kroz vi…

U Hrvatskoj odbacujemo na odlagališta preko 200 tisuća tona papira i kartona godišnje! To je i do 140 milijuna kuna!

Potaknut važnošću teme, što se posebno odnosi na našu Hrvatsku, u narednom vremenu ću putem bloga nastojati predočiti koliki ekonomski i ekološki potencijali stoje u otpadnim tvarima (sirovinama) koje se jednostavim trpanjem u istu kantu pretvaraju u smeće – smjesu tvari i predmeta netom uništenih vrijednosti. Počet ću sa papirom i kartonom, za čije odvojeno prikupljanje u mnogim našim krajevima postoji više desetljeća stara tradicija Otpadni papir Postoji napretek evidencija da čovjek Zemljom upravlja na posve neodrživ način. Brojne su istrijebljene i ugrožene vrste. Milijuni tona otpada dospijeva u mora i oceane, sveprisutna su zagađivala, čak i u naizgled najčišćoj prirodi, izrazite su klimatske promjene i tako dalje.  Napori za zaustavljanje tog smrtonosnog trenda, da se život na kako-tako očuvanom planetu nastavi i omogući budućim generacijama, se ipak čine. To nazivamo izgradnjom održivog društva, onog koje ne izjeda Zemljinu supstancu (resurse) preko njenog kapa…

Zar su Hrvatske vode nebitne za hrvatsku Vladu? Podnosim ostavku!